Pripadnici državne policijske agencije (SIPA) uhitili su u četvrtak osmoricu Bošnjaka, bivših pripadnika Armije BiH, optuženih za ratni zločin u Križančevu Selu.
Prema priopćenju Državnog odvjetništva BiH osumnjičeni, a među njima su i bivši zapovjednici te pripadnici Armije BiH, uhićeni su na više lokacija u BiH zbog sumnji da su počinili jedan od najtežih ratnih zločina nad Hrvatima u ratu 90-ih.
Policijski službenici SIPA-e, po nalogu tužitelja iz Posebnog odjela za ratne zločine Tužiteljstva Bosne i Hercegovine, uhitili su Ibrahima Purića, zvanog Ibro, rođenog 1953. godine, Ibrahima Tarahija, rođenog 1959., Nijaza Sivru, rođenog 1957. godine, Rušita Nurkovića, rođenog 1958. , Crna Gora, Almira Sarajlića zvanog Roki, rođenog 1968. godine, Šaćira Omanovića, rođenog 1973. godine, Kasima Kavazovića, rođenog 1972. godine i Sadika Omanovića, rođenog 1968. godine. Oni se terete za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika i ratni zločin protiv civilnog stanovništva, počinjen ubojstvom najmanje 12 zarobljenih pripadnika HVO-a iz Šafradina koji su se prethodno predali i položili oružje, kao i dvije žene hrvatske nacionalnosti (Kata Alilović (58) i Matilda Pranjković (53)), tijekom 22. 12. 1993. godine. Osumnjičeni su pod istragom i terete se da su za vrijeme rata i oružanog sukoba između Armije RBiH i HVO-a, u svojstvu zapovjednika i pripadnika Armije RBiH s područja Središnje Bosne i Viteza, postupali suprotno odredbama ženevskih konvencija o zaštiti ratnih zarobljenika i civilnih osoba za vrijeme rata. Oni su osumnjičeni za ratni zločin počinjen nad žrtvama hrvatske nacionalnosti na lokalitetu Križančevog Sela, Šafradina i Dubravice, gdje je 22. 12. 1993. godine ubijeno najmanje 12 zarobljenih pripadnika HVO-a koji su se prethodno predali, kao i dvije civilne osobe, žene hrvatske nacionalnosti te vršeno pljačkanje i uništavanje imovine. Tijela ubijenih su razmijenjena 40 dana nakon zločina, a na posmrtnim ostacima uočeni su tragovi zlostavljanja i odsijecanja dijelova tijela. Također, pojedini osumnjičeni, u svojstvu zapovjednika jedinica A RBiH, terete se da su izravno sudjelovali u počinjenju zločina te da nisu poduzeli aktivnosti da spriječe zločine te procesuiraju i kazne počinitelje. Tijekom lišenja slobode izvršeni su i pretresi objekata koje koriste osumnjičeni, gdje je pronađena određena dokumentacija o navedenim događajima, što može rezultirati proširenjem istrage u ovom predmetu. Navedeni ratni zločin predstavlja jedno od najvećih stradanja žrtava hrvatske nacionalnosti na području Viteza i okoline u proteklome ratu, gdje je u napadu ubijeno više desetina žrtava, a imovina opljačkana i uništena. Osumnjičeni se terete za krivično djelo ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika i ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Nakon ispitivanja osumnjičenih, postupajući tužilac će donijeti odluku o daljim aktivnostima u predmetu, priopćeno je iz Tužiteljstva BiH.
Tijekom muslimanske agresije na Vitez (1993-1994) masakrirano je 653 Hrvata, od čega 35 djece. Najmlađa žrtva je bio četveromjesečni Anto Garić a najstarija žrtva je imala 94 godine.
Prema priopćenju Državnog odvjetništva BiH osumnjičeni, a među njima su i bivši zapovjednici te pripadnici Armije BiH, uhićeni su na više lokacija u BiH zbog sumnji da su počinili jedan od najtežih ratnih zločina nad Hrvatima u ratu 90-ih.
Policijski službenici SIPA-e, po nalogu tužitelja iz Posebnog odjela za ratne zločine Tužiteljstva Bosne i Hercegovine, uhitili su Ibrahima Purića, zvanog Ibro, rođenog 1953. godine, Ibrahima Tarahija, rođenog 1959., Nijaza Sivru, rođenog 1957. godine, Rušita Nurkovića, rođenog 1958. , Crna Gora, Almira Sarajlića zvanog Roki, rođenog 1968. godine, Šaćira Omanovića, rođenog 1973. godine, Kasima Kavazovića, rođenog 1972. godine i Sadika Omanovića, rođenog 1968. godine. Oni se terete za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika i ratni zločin protiv civilnog stanovništva, počinjen ubojstvom najmanje 12 zarobljenih pripadnika HVO-a iz Šafradina koji su se prethodno predali i položili oružje, kao i dvije žene hrvatske nacionalnosti (Kata Alilović (58) i Matilda Pranjković (53)), tijekom 22. 12. 1993. godine. Osumnjičeni su pod istragom i terete se da su za vrijeme rata i oružanog sukoba između Armije RBiH i HVO-a, u svojstvu zapovjednika i pripadnika Armije RBiH s područja Središnje Bosne i Viteza, postupali suprotno odredbama ženevskih konvencija o zaštiti ratnih zarobljenika i civilnih osoba za vrijeme rata. Oni su osumnjičeni za ratni zločin počinjen nad žrtvama hrvatske nacionalnosti na lokalitetu Križančevog Sela, Šafradina i Dubravice, gdje je 22. 12. 1993. godine ubijeno najmanje 12 zarobljenih pripadnika HVO-a koji su se prethodno predali, kao i dvije civilne osobe, žene hrvatske nacionalnosti te vršeno pljačkanje i uništavanje imovine. Tijela ubijenih su razmijenjena 40 dana nakon zločina, a na posmrtnim ostacima uočeni su tragovi zlostavljanja i odsijecanja dijelova tijela. Također, pojedini osumnjičeni, u svojstvu zapovjednika jedinica A RBiH, terete se da su izravno sudjelovali u počinjenju zločina te da nisu poduzeli aktivnosti da spriječe zločine te procesuiraju i kazne počinitelje. Tijekom lišenja slobode izvršeni su i pretresi objekata koje koriste osumnjičeni, gdje je pronađena određena dokumentacija o navedenim događajima, što može rezultirati proširenjem istrage u ovom predmetu. Navedeni ratni zločin predstavlja jedno od najvećih stradanja žrtava hrvatske nacionalnosti na području Viteza i okoline u proteklome ratu, gdje je u napadu ubijeno više desetina žrtava, a imovina opljačkana i uništena. Osumnjičeni se terete za krivično djelo ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika i ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Nakon ispitivanja osumnjičenih, postupajući tužilac će donijeti odluku o daljim aktivnostima u predmetu, priopćeno je iz Tužiteljstva BiH.
Tijekom muslimanske agresije na Vitez (1993-1994) masakrirano je 653 Hrvata, od čega 35 djece. Najmlađa žrtva je bio četveromjesečni Anto Garić a najstarija žrtva je imala 94 godine.
Primjedbe
Objavi komentar