Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na središnjem Spomen obilježju na gradskom katoličkom groblju počelo je obilježavanje 26. obljetnice stradanja, progona i zločina nad Hrvatima Bugojna. Tijekom muslimanske agresije u Bugojnu je ubijeno 311 Hrvata, među kojima i devetero djece.
Na današnji dan, 27. srpnja 1993. godine, odigrao se jedan od najtragičnijih i najtužnijih događaja u ratu na prostorima bivše Jugoslavije. Iz Bugojna je protjerano 15 tisuća Hrvata tijekom agresije Armije BiH na središnju Bosnu. Kroz 58 logora prošlo je 1643 Hrvata, od kojih je 470 pripadnika HVO-a.Ni više od dva desetljeća po okončanju rata još ništa pouzdano ne zna se o sudbini 23 zatočena pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO) koji su bili odvedeni iz logora Armije BiH uspostavljenog na lokalnom nogometnom stadionu 1993. godine.U Bugojnu je ostalo oko tri tisuće Hrvata, a zatim su uslijedili masovni progoni, ubojstva i zatvaranja koje su počinili Armija BiH i ondašnji bošnjački politički vrh. Tako su pripadnici Armije BiH zarobili oko 350 Hrvata koje su na strahovito okrutno mučili, a neke ubili. Armija BiH osnovala je zloglasne logore (najpoznatiji je bio ''Stadion'') i druga mučilišta po gradu, a Hrvati su svakodnevno maltretirani, premlaćivani, ubijani, izgladnjivani, odvodilo ih se na kopanje rovova na prvim crtama bojišnice, čak su im i nasilno vadili krv… Iz logora ''Stadion'' odvedeno je 19 Hrvata, a njihova tijela do danas nisu pronađena i vode se kao nestali.
Počast stradalim bugojanskim Hrvatima odali su predstavnici koordinacija udruga proisteklih iz domovinskog rata HVO HR-HB općinske, županijske i državne razine, kao i hrvatski dužnosnici u BiH na čelu s Draganom Čovićem, predsjednikom HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora.
-Tražimo civile za koje znamo da su spaljeni, a ne možemo doći do ostataka, i uopće 17 000 Hrvata Bugojna je nekada živjelo ovdje, imalo svoj dom. Najbolja slika stradanja kroz Domovinski rat se može prepoznati ovdje, ne samo kao žrtva Hrvata, nego svih žrtava u BiH. Današnje sjećanje na sve te ljude i odnos države i onoga što bi trebalo da ima prema svima onima koji su izvršili ove zločine, koji su dali zapovjed za zločine, još uvijek su predmet razmišljanja, prekrivanja. Dok se taj dio potpuno ne završi, pravomoćno, tranparentno za sve, teško da ćemo naći mir u BiH. Krajnje je vrijeme za procesuiranje odgovornih za zločin nad Hrvatima Bugojna, poručio je predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora Dragan Čović.
Obilježavanje 26. godišnjice stradanja, progona i zločina nad Hrvatima Bugojna, nakon položenih vijenaca, nastavljeno je misom zadušnicom u crkvi Sv. Ante Padovanskog koju je predvodio fra Hrvoje Radić, župnik
Dnevnik.ba
Na današnji dan, 27. srpnja 1993. godine, odigrao se jedan od najtragičnijih i najtužnijih događaja u ratu na prostorima bivše Jugoslavije. Iz Bugojna je protjerano 15 tisuća Hrvata tijekom agresije Armije BiH na središnju Bosnu. Kroz 58 logora prošlo je 1643 Hrvata, od kojih je 470 pripadnika HVO-a.Ni više od dva desetljeća po okončanju rata još ništa pouzdano ne zna se o sudbini 23 zatočena pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO) koji su bili odvedeni iz logora Armije BiH uspostavljenog na lokalnom nogometnom stadionu 1993. godine.U Bugojnu je ostalo oko tri tisuće Hrvata, a zatim su uslijedili masovni progoni, ubojstva i zatvaranja koje su počinili Armija BiH i ondašnji bošnjački politički vrh. Tako su pripadnici Armije BiH zarobili oko 350 Hrvata koje su na strahovito okrutno mučili, a neke ubili. Armija BiH osnovala je zloglasne logore (najpoznatiji je bio ''Stadion'') i druga mučilišta po gradu, a Hrvati su svakodnevno maltretirani, premlaćivani, ubijani, izgladnjivani, odvodilo ih se na kopanje rovova na prvim crtama bojišnice, čak su im i nasilno vadili krv… Iz logora ''Stadion'' odvedeno je 19 Hrvata, a njihova tijela do danas nisu pronađena i vode se kao nestali.
U Bugojnu je poslije egzodusa ostalo oko tisuću Hrvata, od kojih je 300 ljudi zatvoreno u najgorem logoru - ''Stadion'' (nogometni stadion NK Iskra), a ostali su nasilno odvedeni u logore Gimnazija, Salon namještaja, OŠ Vojin Paleksić, Kloster časnih sestara, Muzička škola, BH banka, MUP Bugojno, Šipad, Prusac i drugi. Nekoliko kilometara dalje, u Ravnom Rostovu nalazila se baza 7. muslimanske brigade, odnosno mudžahedina, a tamo ih je posjećivao i sam Alija Izetbegović.
Tijekom sukoba ubijeno je 311 Hrvata. Prema podacima uzetim iz knjige ''Poginuli pripadnici HVO-a i civilne žrtve rata od 1991. do 1997. godine'', autora Bugojanca Ante Viskovića Daltona, među ubijenima bilo je i oko 70 civila. Djeca i starci također su hladnokrvno ubijani. Najmlađa žrtva bio je devetogodišnji Danijel Jurišić, a najstarija 90-godišnja Mara Barišić. Među stradalima su i Dario Barišić (10 godina), Dražen Klarić (12 godina), Mario Kasalo (15 godina). Muslimanske postrojbe su u Bugojnu ubile i trudnicu Ivku Rajić.
Pripadnici Armije BiH ubili su i nemoćne starce, 76-godišnju Faniku Harambašić, 86-godišnjeg Franu Kirna te 87-godišnjeg Ivu Viskovića. Uz strašne ljudske žrtve, bugojanski Hrvati tijekom rata pretrpjeli su i goleme materijalne gubitke; 2500 obiteljskih kuća u vlasništvu Hrvata opljačkano je i porušeno, a 1700 njih srušeno je do temelja.
Katoličke crkve u Kandiji, Glavicama i Humcu znatno su oštećene, a u temelje crkve Sv. Ante u središtu Bugojna bio je postavljen eksploziv. Stradale su i kapelice te neki od nadgrobnih spomenika u svih 12 katoličkih groblja na području te općine. 15 tisuća Hrvata tijekom rata protjerano je iz Bugojna, a njihov povratak usporili su i brojni poslijeratni izgredi. Do rujna 1996. godine zabilježeno ih je 995, a napada na hrvatske povratnike i njihovu imovinu, nažalost, još ima.
-Tražimo civile za koje znamo da su spaljeni, a ne možemo doći do ostataka, i uopće 17 000 Hrvata Bugojna je nekada živjelo ovdje, imalo svoj dom. Najbolja slika stradanja kroz Domovinski rat se može prepoznati ovdje, ne samo kao žrtva Hrvata, nego svih žrtava u BiH. Današnje sjećanje na sve te ljude i odnos države i onoga što bi trebalo da ima prema svima onima koji su izvršili ove zločine, koji su dali zapovjed za zločine, još uvijek su predmet razmišljanja, prekrivanja. Dok se taj dio potpuno ne završi, pravomoćno, tranparentno za sve, teško da ćemo naći mir u BiH. Krajnje je vrijeme za procesuiranje odgovornih za zločin nad Hrvatima Bugojna, poručio je predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora Dragan Čović.
Obilježavanje 26. godišnjice stradanja, progona i zločina nad Hrvatima Bugojna, nakon položenih vijenaca, nastavljeno je misom zadušnicom u crkvi Sv. Ante Padovanskog koju je predvodio fra Hrvoje Radić, župnik
Dnevnik.ba
Primjedbe
Objavi komentar