"Kad god je Hrvatska u Bosni smirivala situaciju, Bosna je bila rasturena" - izjave redateljice Jasmile Žbanić iz 2014. kada je napala i hrvatskog premijera

Američka Akademija filmskih znanosti i umjetnosti objavila je uži izbor u devet kategorija za nagradu Oscar, a u petnaest odabranih koji će nastaviti utrku za najbolji strani film nalazi se i bosanskohercegovački predstavnik, drama „Quo Vadis, Aida?” redateljice Jasmile Žbanić. Autorica novog filma "Quo Vadis, Aida?" posvećenog bošnjačkim žrtvama u Srebrenici iz srpnja 1995. dobila je velike pohvale u hrvatskoj javnosti a hrvatski mediji  navode kako je ona primjer otvorene, multikulturalne, tolerantne redateljice. 

Ipak neke njene izjave iz prošlosti o  Hrvatima i Srbima izazvale su negativne reakcije a 2014. reagirao je i sam premijer Republike Hrvatske. Nakon posjeta premijera Zorana Milanovića Mostaru, vrh BiH ga je kritizirao što je išao u Mostar, a ne i u Sarajevo. Oni su ga optužili da širi mržnju i zagovara ideje o "Velikoj Hrvatskoj". Primitivnu poruku hrvatskome premijeru uputila je 2014. redateljica Jasmila Žbanić, glasna pobornica prosvjeda i prosvjednika koja je otvoreno stala iza njihovih djela nasilja te je čak pokušala zataškati spaljivanje Arhiva, naveo je Jutarnji list.

“Kad god je Hrvatska u Bosni smirivala situaciju, a za svoje saveznike imala nacionaliste i mafiju, građani su patili, a zemlja bila rasturena! MILANOVIĆU, MARŠ KUĆI!” napisala je Žbanić i šokirala javnost! 

Ta njezina reakcija izazvala je buru u Hrvatskoj, a iz Berlina se oglasio i ravnatelj HAVC-a Hrvoje Hribar. - Jasmila Žbanić pokazala se kao neodgojena Balkanka. To je sve što o ovom mogu reći. Filmsku industriju i politiku ne valja miješati', prokomentirao je Hribar tada za tportal.hr verbalni sukob Jasmile Žbanić i premijera Milanovića. 

Izjavu Jasmile Žbanić prokomentirao je i prozvani Zoran Milanović. 'Što bih joj trebao reći, da je dobila 3,5 milijuna kuna od HAVC-a, odnosno od hrvatskih poreznih obveznika za svoj film koji će u Hrvatskoj vidjeti sto ljudi. Ja joj mogu reći samo da je opet dobrodošla. To su naši viši standardi', rekao je u emisiji '2 u 9' TV Jabuke. Žarko Puhovski ipak nije pokazao toliku sklonost "temperamentnoj" redateljici jer ga njen nastup podsjeća na "nacionalistički ispad". - To je prostački tip govora i njena reakcija pokazuje bošnjački nacionalizam. On itekako postoji, ali ima tu privilegiju da ga Bošnjaci izražavaju kao građanski bunt. Sve u svemu, premijer je imao puno pravo doći u Mostar, posebno ako je pozvan i Jasmila Žbanić nije imala pravo reagirati na taj način - kazao je Puhovski. 

Hrvatski analitičari ocjenili su kako prosvjedi i nasilje imali i te kako političke velikobošnjačke konotacije što su otkrili organizatori prosvjeda, nevladine organizacije Udar i Protest. Oni traže stvaranje jedne bosanske nacije, ukidanje županija i entiteta, izgradnju bosanskohercegovačkog građanskog identiteta umjesto identiteta narodnosti, zakon u bh. državnom ustavu koji će zabraniti postojeće i buduće nacionalističke i religiozne političke stranke i opredijeljene stranke… te prijelazno preuzimanje vlasti od Željke Komšića, čovjeka koji je simbol obespravljivanja Hrvata u BiH jer su ga birali Bošnjaci.  Ishitrenost i posipanje pepelom govore u prilog tome da Jasmila Žbanić nije autoritet posve staložen za političke arbitraže. U jednoj kaotičnoj, osjetljivoj i neizvjesnoj društvenoj i političkoj krizi, u kojoj su tri naroda lako zapaljiv fitilj, raspirila je antagonizme, a i sebi napravila bespotrebnu štetu, progovorivši javnim diskursom koji nije standard umjetničke elite. Naročito ne u nestabilnosti u kojoj se sad nalazi BiH, ocjenili su hrvatski analitičari.

Jasmila Žbanić je za Dnevnik Nove TV rekla kasnije kako je "ona preživjela rat u BiH i kako zna da je u Bosni bilo teško kad god je Hrvatska surađivala s mafijom i nacionalistima u BiH". Jasmila Žbanić je više puta kritizirala režim Franje Tuđmana a po njenim riječima Republika Hrvatska je čak izvršila i agresiju na Bosnu i Hercegovinu. Jasmila je iznela oštre optužbe i na račun Dragana Čovića, čelnika HDZ BIH, kojeg je nazvala nacionalistom koji je kasnije postao veliki Hrvat, vjernik i zaštitnik interesa Hrvatskog naroda. Stala je na stranu Željka Komšića, koji je izabran bošnjačkim glasovima čime je uskraćeno osnovno pravo hrvatskog naroda u BiH.

OŠTRE REAKCIJE U BIH NA FILM JASMILE ŽBANIĆ I NJENE IZJAVE

Pojedini mediji i javne ličnosti, iz regiona ali i svijeta ocjenili su film "Quo vadis Aida" kao propagandu sa ciljem revizije povijesti. Dok hrvatske udruge proistekle iz Domovinskog rata u BiH pozivaju Jasmilu da snimi film o zločinima tkz. AR RBIH nad Hrvatima u Uzdolu, Grabovici, Vitezu, Lašvanskoj dolini, udruge žrtava iz Republike Srpske i Srbije poručile su da za one koji negiraju i opravdavaju zločine i glorifikuju ratne zločince nema mjesta u javnoj sferi i takvi nisu dobrodošli ni u Republiku Srpsku ni u Srbiju! Tako će Jasmila svoj film moći promovirati samo u jednom djelu svoje države. 

Ona je u jednoj izjavi usporedila vojnike nacističke Nemačke sa srpskim civilnim žrtvama u Srebrenici i Bratuncu koje su 1992. ubili upravo muslimanski bojovnici iz Srebrenice, navodi SRNA. Na ovu izjavu Jasmile Žbanić reagirali su mnogi političari, udruge žrtava, i nevladine organizacije. - Tragična je činjenica da Jasmila Žbanić kroz svoje filmove širi nerazumijevanje i raspiruje još veću mržnju između Srba i Bošnjaka. Jasno je da se ona ne bavi umetnošću već klasičnom propagandom protiv srpskog naroda i Republike Srpske. Jasmila odbija da prizna da postoji više od 3.000 srpskih žrtava koje su u srednjem Podrinju ubili vojnici ratnog zločinca Nasera Orića pre događaja u Srebrenici u julu 1995. godine.. Tragična je činjenica da Jasmila Žbanić kroz svoje filmove širi nerazumijevanje i raspiruje još veću mržnju između Srba i Bošnjaka. Jasno je da se ona ne bavi umetnošću već klasičnom propagandom protiv srpskog naroda i Republike Srpske. Jasmila Žbanić je jedan od brojnih pripadnika bošnjačke elite koja nije spremna da se suoči sa antisrpskom i zločinačkom politikom Alije Izetbegovića i da jasno kaže da se u Srebrenici jula 1995. godine nije desio genocid, već jedan od brojnih zločina na prostoru bivše Jugoslavije. Jasmila Žbanić bi trebala da pomogne svom bošnjačkom narodu da se oslobodi ubica i narativa koji veličaju ubice, a ne da širi mržnju prema Srbima" stoji u saopštenju Saveza Srba iz Regiona.

Prema podacima nevladinih udruga iz BiH, muslimanski bojovnici su u Srebrenici i okolici tijekom 1992. i 1993. ubili više od 3200 građana srpske nacionalnosti, među kojima i sedemdesetoro djece. Prije srpnja 1995. vršeni su napadi na srpska sela oko Srebrenice gdje su ubijana djeca, silovane žene i djevojčice i vršene likvidacije civila. Udruge srpskih žrtava navode kako su neke od ubojica ukopane na mezarju u Potočarima ka "žrtve genocida" iako su poginuli u napadima na srpska sela. 

Jedna od tih žrtava je i Hrvat Željko Giljević. Njega su ubili 12. srpnja 1992. muslimani pod komandom Nasera Orića. Tada su muslimani napali selo Zalazje kod Srebrenice i  za sat vremena ubili 69 mještana civila. Majka Željka Giljevića izjavila je kako je njen sin mučen i masakriran prije smrti. I Hrvatica Ružica J. iz Zvornika doživjela je sličnu sudbinu. 1. rujna 1992. muslimanski bojovnici, pripadnici 28. divizije i Drugog tuzlanskog korpusa tkz. Armije BiH upali su u selo Rastošnicu i počinili pokolj nad 39 civila. Među žrtvama je bilo žena, djece i staraca. U trenutku ubojstva Ružica je imala 51-u godinu. Ružica je mučena pa ubijena u svojoj kući. Iako je veliki broj civila izbjegao u Zvornik, Ružica nije željela da napušta svoje selo i odlučila je ostati.